Poštovana gospođo Štefice Karačić, predsjednice Hrvatske udruge socijalnih radnika,
jučer (6. travnja) ste u HRT-ovoj radio emisiji Studio 4 između ostalog rekli:
„Primati takve osobe zaista je neprimjereno. Davati im prostor da iz svoje perspektive komentiraju ono što se događa u sustavu socijalne skrbi, bez da upitaju nas praktičare, nas koji radimo u tom sustavu, to nije u redu.”
Podsjetili bismo Vas da je udruga „starKA“ na adresu Vaše udruge socijalnih radnika uputila zahtjev za pojašnjenjem prijedloga novog zakona o socijalnoj skrbi. Zahtjev smo poslali mejlom, 28. prosinca 2020.
Budući da su mnogi članovi naše udruge praktičari od 0 do 24 bez vikenda, blagdana i spajanja, da nam svima korisnici uistinu JESU na prvom mjestu te se zalažemo za razvoj i višu razinu kvalitete usluga za osobe starije dobi, Vaš odgovor nam je važan. Vjerujemo da bez kvalitetnog dijaloga, zajedničkih napora i međusobne razmjene znanja i iskustava nema poboljšanja ni napretka u zaštiti starijih osoba, a kamo pak vraćanja povjerenja u sustav socijalne skrbi. Kako i sami kažete – ne upitati vas, vas „praktičare“ i struku koji radite u tom sustavu, što učiniti da bi bili bolji – to nije u redu.
Stoga smo Vas zamolili za objašnjenje prijedloga radne skupine za izradu nacrta prijedloga Zakona o socijalnoj skrbi objavljenog na web stranicama Hrvatske udruge socijalnih radnika. (http://husr.hr/web/?p=3257) kojim predlažete ukidanje obiteljskih domova.
Budući da nigdje u prijedlogu nacrta nisu navedeni konkretni argumenti ni objašnjenja koja bi opravdala prijedlog, zamolili smo obrazloženje. Pitali smo vas:
- Zašto radna skupina Hrvatske udruge socijalnih radnika smatra da obiteljske domove u sadašnjem obliku treba ugasiti? Što to o radu obiteljskih domova radna skupina HUSR-a zna, a ne zna javnost, zaposleni, korisnici i članovi obitelji korisnika obiteljskih domova?
- Na temelju čega je takav prijedlog donesen?
- Je li radna skupina HUSR-a prije prijedloga provela očekivana i nužna istraživanja odnosno „snimku stanja na terenu“ te, ako je, bi li saznanja bila ljubazna podijeliti s našim članovima i zainteresiranom javnošću?
Obzirom da odgovor nismo dobili, poslali smo ga i pismeno 7. veljače 2021., s povratnicom. Do danas, 7. travnja 2021. godine, od Vas, „praktičara“, odgovor dobili nismo.
Podsjećamo i da ste nakon našeg prvog upita u radio emisiji “Okrugli stol ponedjeljkom – Budućnost socijalne skrbi o starijim osobama?” koja se 18. siječnja 2021. emitirala na HRT3, kao „praktičar“ i osoba od struke izjavili da su obiteljski domovi „nastali propustom u sustavu negdje oko ili čak nakon 2011. godine” jer su „neki udomitelji smještali više osoba od zakonom dopuštenih“. Činjenica je da obiteljski domovi kao kategorija pružatelja za starije osobe postoje i rade još od 2003. godine. Smještaju li udomiteljstva rješenjima CZSS-a i dan danas više korisnika od zakonom propisanih?
Kroz emisiju se nepravedno insinuiralo da je smještaj u privatnim domovima skuplji od javnih domova. Početna cijena za korisnika jest viša, ali, gospođo Karačić, rashodi privatnih domova nisu sufinancirani javnim novcem. Tek kad budemo znali koliko javnog novaca po korisniku javni dom dobiva, moći ćemo govoriti o cijeni smještaja i uspoređivati vrijednost za novac. Shvaćajući važnost tih podataka za donošenje dobrog Zakona o socijalnoj skrbi, radimo na njihovu prikupljanju i ustrajat ćemo na javnom objavljivanju.
Kroz istu emisiju provučeno je još niz „praktičnih“ neistina o stručnosti obiteljskih domova. Obiteljski domovi nisu „udomitelji“ niti su domovi za starije gdje „vlasnik laik i članovi obitelji“ brinu o 20 starijih ljudi već podliježu Pravilniku o minimalnim uvjetima za pružanje socijalnih usluga koji jasno određuje broj stručnih radnika po korisniku (medicinske sestre i njegovateljice, a zadnjim izmjenama Pravilnika i socijalnog radnika i fizioterapeuta). Za očekivati je da to svaki „praktičar“ koji sudjeluje u izradi prijedloga zakona o socijalnoj skrbi zna. Složit će te se da osim tog nužnog teorijskog dijela, sudionik u kreiranju socijalnih politika mora biti upućen u rad i sve prave probleme s kojima se pružatelji usluga susreću. U suprotnom, bude li u izradi zakona sudjelovala samo struka bez uvida u stvarno stanje, kvaliteta i korisnost novog Zakona o socijalnoj skrbi pod velikim je upitnikom. Štoviše, njime će se od čitavog požara opet ugasiti tek jedna goruća šibica. Vašim riječima – stvorit će se samo novi propusti u sustavu i tko zna što će još greškom nastati.
Slijedom navedenoga, objasnite nama i javnosti, poštovana gospođo Karačić, svoje tumačenje pojma „praktičar“ jer nam se poimanje te riječi očito ne podudara. Kakvi i koji to praktičari, ti koji rade u sustavu, trebaju sudjelovati u traženju rješenja za urušeni socijalni sustav RH? Govorimo li o nekim novim, revolucionarnim pristupima praksi?
Još jednom molimo i za pojašnjenje predmetnog zahtjeva na koje čekamo. Ponavljamo, važan nam je. Želimo i moramo znati što to obiteljski domovi rade loše i krivo kako bi se nedostatci mogli ispraviti te kako bi Vi u svom idućem izlaganju na temu umjesto „ima obiteljskih domova koji rade dobro“ mogli reći – većina obiteljskih domova radi dobro. U istu svrhu, spremni smo Vas upoznati s radom i problemima obiteljskih domova za starije i nemoćne osobe, smještajnim im kapacitetima, manjkavostima te benefitima po zdravstvenu i socijalnu politiku RH, kako bi u nekim budućim emisijama mogli obiteljske domove komentirati i iz druge perspektive, ne samo iz svoje perspektive, perspektive „praktičara“.
Gospođo Karačić, apeliramo i na Vas i na sustav – učimo iz tragedija koje su se u sustavu socijalne skrbi dogodile i koje će se, ne promijenimo li se svi, događati sve češće. Neka nam ovo bude prilika za zajednički iskorak koje će nas učiniti sposobnijima i spremnijima za rješavanje problema koji tek dolaze. Jer dolaze.
S poštovanjem,
Udruga „starKA“